Nedavna najava Vlade RH o ukidanju nerentabilnih željezničkih pruga ponukala nas je da ovu temu malo proanaliziramo i pokušamo pojasniti. Naime, radi se o željeznici i prometu-institucionalnom društvenom sustavu koji zahtijeva posebnu pozornost i adekvatan pristup. Upravljati ovakvim sustavima zahtijeva uz klasična upravljačka znanja i sposobnost sagledavanja cjeline. Tek sagledavanjem cjelino možemo dokučiti svu složenost i višedimenzionalnost problema i pristupiti planiranju sustava kao i operativnom rješavanju problema.

..."Što su to institucionalni društveni sustavi (sustav= uređena cjelina)? Da pojednostavim, riječ je o društvenim sustavima koji su ključni za svako društvo, oni su osnova, temelj funkcioniranja društva. Moramo ih sami stvoriti, ne možemo ih uvesti. Oni su osnova funkcioniranja društva i države. Riječ je o poreznom sustavu, prosvjetnom, pravosudnom, prometnom….

Ti sustavi se ne mogu naprosto prepisivati, rade se po mjeri svakog društva, pri čemu se polazi od osnovnih načela. Kao i odijelo, imamo kroj ali svatko ima svoje mjere za kroj. Svako društvo je specifično, ne postoje dva ista društva, kao ni dva ista čovjeka. Ne postoje dva ista kapitalizma, ali postoje osnovne karakteristike, značajke.

Naravno da je i primjerice hrana bitna za čovjeka, ali hranu, aute, robe, možemo uvesti, nadomjestiti. Proizvodnju možemo razvijati u Hrvatskoj , ali isto tako i na promjer u Kini. Pravosuđe moramo stvoriti sami, ne možemo uvesti sudove ili na primjer 100 km željezničke pruge, ne možemo škole za naš sustav prosvjete graditi u Kini. To moramo stvoriti sami, tu u Hrvatskoj. Zato ti sustavi imaju i posebnu društvenu ulogu, (koja proizlazi iz društvenog interesa), a njihovom upravljanju moramo posvetiti posebnu pažnju.

Citirat ću M. E. Portera: Nacije odabiru prosperitet ako stvore takve politike, zakone i institucije koji podupiru rast produktivnosti.

Institucionalni društveni sustavi su zapravo suma politike, zakona i institucija. Oni su cjelina, poveznica tih ključnih elemenata razvoja..."

Analizu nam je pripremio uvaženi ekonomski analitičar Nikola Bezerić. Razgovor smo podijelili u šest cjelina kako bi na od njega određen način sagledali nedostatke u lakonskim pričama o nerentabilnosti lokalnih pruga, a onda bez argumenata (dakako) sam državni vrh, ali i neki od čelnih ljudi HŽ Holdinga najavljivali njihovo gašenje.

Pogledajmo tu analizu:

Ne tipkajte sms poruke dok vozite! (UZNEMIRUJUĆI VIDEO)	05 09 2009

Komentar:

Video clip "Nemoj pisati dok voziš", je upozorenje koliko je opasno upravljati vozilom i pisati sms. U prometu i najmanja nepažnja košta. Pokušajmo, potaknuti i ovim video clipom, posvijestiti si koliko je važno radnje koje svakodnevno obavljamo raditi s naročitom pažnjom i oprezom.

Dont Text and Drive

UPOZORENJE: Video sadrži uznemirujuće scene.

Film je snimio jedan od BBC-jevih producenata kao upozorenje tinejdžerima u Južnom Walesu, no pretvorio se u globalni fenomen otkako je video clip postavljen na servis YouTube.
Isječak iz filma pogledalo je do sada čak pola milijuna ljudi te postoji mogućnost da ovaj dokumantarac uđe u školske programe diljem svijeta.

Snimanje iznimno surovo i realistično snimljenog dokumentarnog flma stajalo je oko 10 tisuća funti (oko 90 tisuća kuna), a svi glumci su upravo tinejdžeri - njih oko tri stotine iz cijelog Walesa.

Iako se prema hrvatskom zakonu vozački ispit može polagati tek s napunjenih 18 godina, nije rijetkost vidjeti ni one starije (i ozbiljnije) kako u vožnji tipkaju sms poruke, pa nikako nije naodmet i hrvatsku javnost upoznati s ovim hit videom.

Izvor: Slobodna Dalmacija