Home

MUDRE MISLI

Budite dobri prema štreberima. Vrlo vjerojatno ćete jednog dana raditi za nekog od njih.

Bill Gates

Razlika između uspješne osobe i ostalih nije u nedostatku snage ili znanja, nego u nedostatku volje.

Vince Lombardi

Usuditi se: to je cijena napretka.

Victor Hugo

Ljudi grade previše zidova a premalo mostova!

Isaac Newton

Nikad se ne prepirite s glupim ljudima. Prvo će vas spustiti na svoju razinu, a onda pobijediti na iskustvo.

Mark Twain


 

 

Sindikat prometnika vlakova Hrvatske

 

Trnjanska cesta 11f

Zagreb, 10000

tel.:  00385 1 378 31 71

fax.: 00385 1 457 60 07

e-mail: spvh@zg.t-com.hr

OIB: 85555259238

žiro-račun: 2360000-1101367698

 


 
Uz Svjetski dan socijalne pravde PDF Ispis E-mail
Ponedjeljak, 20 Veljača 2017 13:52

opca skupstina un logoObično 20. veljače mediji objave priopćenje neke od najvećih sindikalnih centrala u RH kako se tog dana obilježava Svjetski dan socijalne pravde usvojen na Općoj skupštini 2007. godine. Opća skupština prepoznala je potrebu ujedinjavanja snaga međunarodne zajednice kako bi iskorijenili siromaštvo, povećali zaposlenost, dostojanstvo rada kao i jednake mogućnosti i pristup blagostanju i pravdi za sve muškarce i žene. Socijalna pravda zasniva se na principima poštenja, jednakosti, poštovanja različitosti, na pristupu društvenoj zaštiti, kao i principima primjene ljudskih prava u svim područjima života. I Republika Hrvatska je obveznik rezolucije, odnosno apela na sve države svijeta da svoje privredne sisteme temelje i grade na osnovama pravičnosti, jednakosti i međusobne odgovornosti.

Ako RH, onda i HŽ Infrastruktura. No, bolna istina je bitno drugačija. U HŽ Infrastrukturi glede socijalne pravde vozi se suprotnim smjerom. Od kad je u HŽ Infrastrukturi, po našem mišljenju, protuzakonito potpisan novi Kolektivni ugovor (uz pomoć žutih sindikata ) započela je era napada na dostojanstvo rada kao i jednake mogućnosti i pristup blagostanju i pravdi za sve muškarce i žene, čemu vrlo bolno svjedoče članci ugovora kojima je određena naknada za prijevoz na posao i s posla gdje veći broj radnika plaća dio prijevozne karte, dok drugi dio radnika to ne treba.

Ista priča je i s odredbama o internom natječaju za popunjavanje slobodnih radnih mjesta gdje je najvažniji kriterij odabira razgovor s kandidatom, tako da se bilo koga, bez obzira na kvalifikacije može eliminirati i oduzeti mu mogućnost napredovanja.

Napad na dostojanstvo rada posebno je omogućen uvođenjem preraspodjele na surovo primitivan, a po našem mišljenju i  prevarantski način tako da ništa nije propisano, ničim određeno, a omogućava poslodavcu da se radniku doslovce otme prekovremeni rad. Rušenje dostojanstva rada ogleda se i uvođenjem kategorije nejednakomjernog rada koje ničim nije opravdano. Svakako ne voznim redom koji vrijedi cijelu godinu.

Zastrašujuće je i odustajanje od zaštite radnika od poslovno uvjetovanih otkaza uz ukidanje zaštite za posebno ranjive društvene skupine i pojedince (starije radnike, slabije obrazovane i sl.). Na taj način poslodavac je uz pomoć žutih sindikata uveo strah kao moćno oružje pokoravanja radnika do te mjere da u strahu za radno mjesto ne smije iskazati nikakvo protivljenje.

Podsjećamo da je svrha obilježavanja Svjetskog dana socijalne promicanje jednakosti u plaćama, dostupnosti sredstava i istih mogućnosti za sve.

Nabrojane činjenice svjedoče da se u HŽ Infrastrukturi glede socijalne pravde vozi suprotnim smjerom od rezolucije Opće skupštine UN.

Ažurirano Ponedjeljak, 20 Veljača 2017 17:08
 
Lijepa, ali ne i sigurna...-NA PERONU br. 61 PDF Ispis E-mail
Subota, 18 Veljača 2017 08:31

naslovnica 61(Ne zna ljevica što čini desnica)

Postoji li neki klinac koji nije volio vlakove i divio se njihovoj snazi i veličini!? Postoji li neka odrasla osoba koja bar jednom u životu nije vidjela djeda koji je doveo svojeg unuka ili unuku do željezničke pruge kako bi gledali vlakove ili mahali strojovođi i putnicima?! Vjerojatno ne postoji takav netko. A postoji li netko tko nije nikad mahnuo nazad tim slatkim veseljacima iz vlaka?! E, takav vjerojatno već postoji. Ovo je upravo priča o te dvije zakonitosti koje smo svi mi doživjeli.

Htjeli ili ne,  moramo prihvatiti činjenicu kako su vlakovi mamac za mlade generacije. Prvo ih gledaju u pratnji roditelja ili baka i djedova, a kasnije im se približavaju sami. Pokušavaju sami osvojiti to veličanstvo zvano vlak. Bilo da će pokušati uskakati ili iskakati iz vlakova u pokretu. Bilo da će se pokušati popeti na vagone koji stoje na kolosijecima kolodvora ili industrijske zone. I tako želja da osvoje ono što obožavaju od malih nogu ubrzo postane igra opasna za njihove još uvijek mlade živote.  I sami smo svjedoci novinskih članaka ili izvještaja o izvanrednim događajima koji govore upravo o stradanju mladih osoba u takvim situacijama. Upravo te činjenice potvrđuju prvu zakonitost.

Druga zakonitost se odnosi na one nezainteresirane, koji iz vlaka niti ne mahnu. To su radnici stručnih službi koji na ovakve nesreće gledaju isključivo posljedično. Najčešće su im izjave:

· „Mi smo postavili table opasnosti, ali ih se nisu pridržavali pa nema odgovornosti za željeznicu.“

· „Mi smo postavili žicu, ali ju je netko potrgao, a nemamo više radnika koji bi čuvali kolodvorsko područje.“

·  „Mi smo učinili sve što je u okviru zakonskih zahtjeva i nismo odgovorni za tu nesreću.“

Moglo bi se nabrojati redom takva opravdanja s kojima se skida odgovornost sa željezničkog poduzeća i ne razmišlja o gašenju još jednog mladog života, ali i o teškim ozljedama i invalidnosti osoba koje tek stupaju u živote odraslih. Upravo te stručne osobe ne vide kako je davno prošlo vrijeme posljedičnih djelovanja te je došlo vrijeme osmišljavanja sustavnih preventivnih akcija s kojima će se preduhitriti stradanja mladih osoba na željezničkim područjima.

Ipak, u istim onim vlakovima postoje i putnici koji odmahnu nazad veselim klincima. Postoje i strojovođe koje im u znak pozdrava svirnu pa ih dodatno razvesele, pa i uplaše prodornom sirenom. Upravo te osobe su prirodni i rođeni nositelji promjene u sigurnosti željezničkog prometa. Promjene koja bi takve aktivnosti usmjerila iz posljedičnih u preventivne. Usmjerila svijest željezničkih stručnjaka kako preventivne aktivnosti ne bi bile samo sporadični slučajevi već sustavno upravljanje sigurnošću željezničkog prometa.

Privitak:
Download this file (Na peronu  61.pdf)Na peronu 61.pdf[ ]3651 Kb
Više...
 
Idu P2d prijevozne karte za radnike HŽI PDF Ispis E-mail
Četvrtak, 02 Veljača 2017 09:46

bb0_0841Malo prije na sastanku s članom uprave HŽI gosp. Ivanom Kršićem (2. veljače 2017. u 10 sati) dobili smo informaciju da je prihvaćena jučerašnja ponuda HŽPP glede troška P2d karata. Slijedi sklapanje ugovora i realizacija.

 
Kratak osvrt na događanja u svezi s naknadom za prijevoz PDF Ispis E-mail
Srijeda, 01 Veljača 2017 08:26

figa...„u toku kolektivnih pregovora načelno je dogovoreno da će se iznaći način ugovaranja prijevoza vlakom za radnike HŽ Infrastrukture d.o.o. ...“

Rečenicom iz naslova počinjao je dopis jednog od dva žuta, a reprezentativna sindikata, potpisnika katastrofalno lošeg KU kojom su se 9. siječnja 2017. godine obratili Upravi HŽI. Rečenicom za koju smo odmah ustvrdili da nije istinita, jer niti se o ovakvom rješenju naknade prijevoza pregovaralo tijekom kolektivnih pregovora, niti je za vrijeme istih načelno dogovoreno bilo kakvo rješavanje problema za radnike koji vlakom putuju na posao iz jednostavnog razloga jer navedenih problema tada nije bilo.

Ali, kako je navedeni dvojac jedan od onih  koji „za svako rješenje imaju problem“ uspjeli su  tijekom čuvenog mirenja proizvesti problem za koji već dva mjeseca bezuspješno traže rješenje. I o kojem mudro šute na skupovima radnika, ne odgovaraju na postavljena pitanja... misleći valjda da će problem nestati ako ne budemo pričali o njemu. Na žalost neće.

Danas, više od dva mjeseca nakon što je problem proizveden, rješenje se ne nazire. Projekt P-1 karata nije zaživio zbog nedovoljnog interesa radnika (samo 503 što je daleko od uvjetovanih 1550), a po informacijama niti prijedlog sa P-2 kartama nema blistavu budućnost. Uprava HŽI nakon što je uspjela u svom naumu i sa dvojcem potpisala KU koji je za radnike izrazito loš i opasan ne pokazuje interes da na bilo koji način riješi problem i postigne dogovor sa HŽ PP-om. A i zašto bi? Na kraju krajeva, oni mogu zadovoljno trljati ruke i otići na još pokoju večeru...

SPVH se Upravi obratio s tri prijedloga rješenja:

  • Potpuna promjena članka koji definira naknadu za prijevoz i koji bi između ostalog predvidio i naknadu od 0,75 kn po km
  • Predložili smo da se do promjene članka radnicima kojima naknada ne pokriva trošak u cijelosti odlukom Uprave subvencionira razlika koju su morali platiti iz svog džepa
  • Predložili smo također da se do rješavanja ovog problema radnicima koji putuju vlakom izdaju nalozi s prilogom bez prava na dnevnicu

Za niti jedan od ovih prijedloga nismo dobili podršku SŽH i SIHŽ, iako je više nego jasno da bi se time riješili problemi prijevoza za sve radnike. Razlozi – poznati samo njima.

Na kraju, SPVH je pokrenuo sudski postupak poništenja kolektivnog ugovora jer smatramo da je isti potpisan na nezakonit način. U trenutku kada sud donese odluku da je KU ništavan biti će iznimno važno tko će u ime radnika pregovarati o novom KU. „Dokazani“ dvojac ili netko drugi?

Na Vama je da odlučite.

Ažurirano Srijeda, 01 Veljača 2017 08:37
 
Povezivanje i suradnja željezničke industrije Jugoistočne Europe i Hrvatske PDF Ispis E-mail
Subota, 28 Siječanj 2017 18:47

27. siječnja 2017. u HGK-u u Zagrebu održana je konferencija u organizaciji Klastera za željeznice Jugoistočne Europe (RCSEE) i Mreže za poslovnu podršku (BSN), u suradnji s HGK i Savezom za željeznicu, a u B2B razgovorima sudjelovalo je stotinjak tvrtki iz zemalja regije i Hrvatske. Na Wikipediji možemo pročitati da je kratica B2B kratica za engleski Business-to-business. B2B povezuje sve sudionike u poslovnom procesu koji prethode krajnjim korisnicima (dobavljači, posrednici, distributeri, itd.).
U uvodu konferencije politika je dala svoju ne baš prvorazrednu podršku. Tako je iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture načelnica Sektora željezničkog prometa gospođa Snježana Josipović izrekla nekoliko načelnih, općepoznatih tvrdnji o željeznici koja može biti generator razvoja željezničke industrije - ustvari ništa. Slično je govorila i slično je rekla ništa Janja Groš direktorica Poslovnog područja Razvoj i investicijskog planiranja HŽ infrastrukture. Dakle govorila je o ulaganjima u poboljšanje željezničke mreže, a dojam je da ni sama nije znala što želi reći. Državni tajnik Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić pohvalio se novim Zakonom o javnoj nabavi, koji je u primjeni od 1. siječnja 2017., u kojem je kriterij najniže cijene zamijenjen kriterijem ekonomski najpovoljnijom ponudom, ali nije baš uvjerljivo opisao kako će se birati ekonomski najpovoljnija ponuda.
Uočljivo je bilo da iz uprava željezničkih tvrtki nije bilo nikoga, naročito se isticao nedolazak našeg člana uprave gospodina Ivana Kršića…
Nasuprot političara poslovni sudionici bili su puno konkretniji – iskoristili su prilike, razgovarali su…
Mi objavljujemo video priču o ovom važnom događaju za koji vjerujemo da će ga slijedeći put podržati politička prva liga. Tad ćemo znati da postoji i volja da se pomogne željeznici da postane okosnica razvoja naše, ali i susjednih država.

Ažurirano Subota, 28 Siječanj 2017 18:50
 
«Početak«12345678910»Kraj»

Stranica 10 od 145
 

U SJEĆANJE

kreso vukovar 2008

Čovjek  može postići  svašta  u životu:  karijeru, osvojiti  medalje, ugrabiti moć,  zaraditi novce, sagraditi kuće,  imati puno djece…

Ipak, najviše što možemo postati,  biti,  je  ecce  homo… biti čovjek. To je bio Krešo. Jednostavno.  I zato  kada se budemo sjećali Kreše sjećat  ćemo se Čovjeka.

Ecce homo,  ecce  Krešo!

Anketa

Podržavate li da se kolektivni pregovori za novi KU HŽ Infre vode u tajnosti?
 

Versi

PRAGOVI

Na toj zemljici oni ležijo,

na sebi dve doge šinje držijo

i nikomo nikaj ne velijo.

 

V protoletje dok raste cvetje

i kamen i veter z njimi se smeje,

dok nas protoletno sončece greje.

 

V leti od vročine oni se smodijo,

pes, srna fkrej od njih bežijo.

 

V jesen mrzli dejžđek ih hmivle,

v zimi beli i debeli snegec pokrivle.

 

Oni tam ležijo otkriti, dobro podbiti

i dobro s hrđovimi šrajfima zabiti.

Josip Kamenić