|
|
|
 |
 |
| Što je dobor znati |
| 19 07 2010 |
Veliki sustavi i kaos
 Prema grčkoj mitologiji iz kaosa (Khaos) je sve nastalo. Kaos je beskrajan prostor u kojem se bez reda nalaze elementi od kojih nastaje svijet. Biti u kaosu, biti kaotičan znači biti u neredu, ispreturan, zbrkan, nesređen. Kolokvijalno rečeno ne zna se tko pije a tko plaća.
O kaosu i velikim sustavima ipak moramo razmotriti i razumjeti slijedeće:
1. Znanost poznaje teoriju kaosa ili teoriju složenih sustava koja je dovela u pitanje neke od osnovnih dogmi znanosti, prvenstveno predvidljivost složenih prirodnih pojava. O čemu se radi. Prirodne su znanosti težile izolirati pojave i potom otkriti opća pravila (ekonomisti kažu modele) koja bi mogla poslužiti za njihovo objašnjenje. To konkretno znači da se ista pravila koriste i za objašnjenje kao i za predviđanje.
Teorija kaosa je to jednostavno pokopala (pogotovo važi za društvene znanosti). Ona se bavi složenim pojavama kod kojih se tok uvijek ne može predvidjeti, jednostavno ne postoje vječno važeći zakoni (pravila, modeli).
Da pojednostavimo: američka poslovica jednostavno kaže shit happens (sranja se događaju). To znači da nikada ne možemo sve predvidjeti i da u sustavu uvijek može nešto krenuti naopako. Svi složeni sustavi su u potencijalnom - latentnom kaosu.
2. Društvo ili neki sustav su u razdoblju kaosa kada element nepredvidljivosti premašuje element kontinuiteta - predvidljivosti.
Možemo uvjetno reći da je na nivou društva pandan kaosu sigurnost, dok je na nivou sustava to efikasnost. Što je u društvu manje sigurnosti imamo više kaosa. Što je sustav udaljeniji od efikasnosti više je kaotičan.
Objasni ćemo na primjeru vlaka o čemu se radi.
Vlak krene iz točke A prema točki B. Teorija kaosa nam kaže da nikada nismo 100% sigurni da će sve biti u redu i da se uvijek može nešto dogoditi. Ta nepredvidljivost je mala, možda i neznatna, ali uvijek postoji. Ako sustav nije efikasan vlak se uputi iz točke A prema točki B pri čemu imamo slijedeću situaciju: neodržavanu mrežu, staru lokomotivu, needuciranog strojovođu, kašnjenje ….
Svaki element koji narušava efikasnost sustava je dodatni element kaosa. Nije potrebno posebno isticati da kaos, nepredvidljivost posebno utječe na sigurnost prometa.
3. Sustavi ne podnose vizije, misije, ideje, kreativnosti i slično. Sustavi se planiraju i zahtijevaju rad, red, disciplinu i odgovornost. Sve ostalo vodi sustave u kaos. |
|
|
 |
|
| Broj onih koji plaću dobivaju iz proračuna u Hrvatskoj osjetno ispod europskog prosjeka! |
| 15 07 2010 |
 ZAGREB – Nasuprot raširenom stavu, udio zaposlenih koji plaće dobivaju iz proračuna u Hrvatskoj je osjetno ispod europskog prosjeka, a i postotak BDP-a koji se izdvaja za njihove plaće također je ispod europskog prosjeka i ne predstavlja porezno opterećenje veće nego li što je to u još 30-ak država obuhvaćenih istraživanjem »Analiza sustava zaposlenih u hrvatskom javnom sektoru« što ga je Institut za javne financije proveo za Maticu hrvatskih sindikata.
Hrvatska je za sve naknade zaposlenima (bruto iznosi) koji plaće primaju iz državnog ili lokalnih proračuna izdvajala 9,92 posto BDP-a u razdoblju od 2005. do 2008. godine što ju svrstava na 22. mjesto od 33 europske države među kojima su i sve članice EU. To je za više od jednog postotnog poena manje od prosjeka za sve države. Najmanji postotak izdvajaju Slovačka i Njemačka (nešto više od sedam posto), a najviše Danska – više od 17 posto.
Stručnjaci Instituta za javne financije izračunali su i približni udio neto plaća isplaćivanih iz raznih proračuna u BDP-u i zaključili da je Hrvatska s 8,4 posto u europskom prosjeku. Obzirom da su bruto iznosi ispod prosjeka, to znači da su doprinosi poslodavcima u Hrvatskoj u prosjeku manji nego u ostale 32 države.
Udio zaposlenih u općoj državi u Hrvatskoj u razdoblju od 2005. do 2008. godine bio je 17,15 posto od ukupno zaposlenih, što ju svrstava na 12. mjesto od 24 države. No, broj onih koji plaću primaju iz nekog proračuna zapravo je malo ispodprosječan. Za predsjednika Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Borisa Plešu takvih podaci nisu iznenađujući.
Hrvatska je izrazito nisko rangirana prema broju zaposlenih u obrazovanju. U tom je sektoru, gleda li se udio u ukupnoj populaciji, na 30. mjestu s 2,13 posto, a manje imaju samo Turska, Makedonija i Rumunjska.
»O viškovima zaposlenih kod nas se više govori u dnevno-političke svrhe nego što je to realnost«, kazao je Pleša. Bez funkcionalne analize radnih mjesta, tvrdi, ne može se doći do optimalnog broja zaposlenih niti govoriti o eventualnim viškovima. Dapače, postoje i manjkovi, pa tako trenutačno nedostaje oko dvije tisuće policajaca koliko će ih Hrvatska trebati ulaskom u schengenski režim, objašnjava Pleša.
Hrvatska je izrazito nisko rangirana prema broju zaposlenih u obrazovanju. U tom je sektoru, gleda li se udio u ukupnoj populaciji, na 30. mjestu s 2,13 posto, a manje imaju samo Turska, Makedonija i Rumunjska. Gleda li se udio zaposlenih u obrazovanju u ukupnoj zaposlenosti situacija je ipak bolja i Hrvatska s 5,62 posto zauzima 29. mjesto, a iza nas su Turska, Rumunjska, Austrija i Španjolska.
Ništa bolje Hrvatska nije rangirana ni u zdravstvenoj zaštiti i socijali. Prema udjelu u stanovništvu tu je Hrvatska na 30. mjestu s 2,09 posto (manje imaju samo Turska, Makedonija i Rumunjska), a po udjelu u ukupnoj zaposlenosti na 26.mjestu. U Norveškoj, npr., svaki peti zaposleni radi u tom sektoru. U Hrvatskoj je iznimno visok broj zaposlenih u javnim poduzećima, gotovo 14 posto, i samo Grčka i Poljska ih imaju više.
izvor: http://www.seebiz.eu |
|
|
|
|
|
 |
|
|
|
|
|
 |
