Slavko Linić je i prije 12 godina želio biti ministar financija. U sadašnjoj fotelji ministra financija osjeća se još bolje nego prije 12 godina. Kaže da čvrsto spava, jer ima jasan plan, da se dobro slaže s Čačićem, jer zna da njihovi sukobi, kad ih ima, dovode do dobrih rješenja. Nema više nekih političkih ambicija, ali itekako grize na ministarski posao, spremanje podnijeti i kritike i napade, boriti se za svoj program i u Vladi i pred javnošću. Vrlo izravno progovorio je u tjedniku Forum. Ističemo dio u kojem govori o željeznici.

HŽ na ime presude duguje radnicima 150 milijuna kuna.

Linić: To je problem tvrtke, to ne ide iz proračuna.

Ali tvrtka je vaša.

Linić: Do sada vlada nije povlačila određene poteze pa su sindikati zaključivali svakakve ugovore. Obveze će se platiti iz tvrtke, a ako me pitate da li će zbog toga više ljudi na ulicu, moj odgovor je da.

Ministar Komadina kaže da će 5000 ljudi u HŽ-u ostati bez posla.

Linić: Najmanje toliko.

Vrlo ste samouvjereni, ali za svaku Vladu je vrlo opasno kada proizvodi ljude bez posla.

Linić: Odgovor je vrlo jednostavan. Može li Hrvatska naprijed ako na teret privrede živi enormni broj ljudi koji je neracionalno zaposlen u javnom sektoru i u javnim poduzećima. U našem prvom mandatu je bilo veoma neuspješnih 25 trgovačkih društava. Kad smo odlazili imali su 14 milijardi kuna vlastitih sredstva, ali bila je provedena restrukturacija. Sada ponovo imamo tvrtke koje ne investiraju, te nemaju vlastitih sredstava i moramo ponovo učiniti da te tvrtke budu aktivne. Jer država je proteklih osam godina vodila neku kvazi socijalnu politiku. Zaposliti čovjeka da ne radi ništa nije politika zapošljavanja.

cijeli intervju objavljen je u tjedniku Forum, 17. veljače 2012. i možete ga pročitati u VIŠE

Ja sam strojovođa! Ovo je moja priča o jednom prometniku, jednom koji se na očigled ničime posebno ne ističe…

Subota je. Snijeg pada doslovno u krpama. Pokušavam vidjeti prugu kroz malu rupicu na „šajbi“ dok brisač bezuspješno grebe, škripi i struže toliko da mi buka kompresora nalikuje na Mozartovu Malu noćnu muziku. Ne čujem ni samoga sebe, a kamo li mobitel… Razmišljam, između dva prostorna signala, s vratom izduženim i desno, dolje nagnutim poput neke žirafe: „Kako ovo krka, bit će dobro ako večeras uopće doklackam do doma… huh, a malom sam obećao da ćemo večeras po dvjestošezdesetiosmi put gledati Jurića…“ Da ne bi vi, dragi čitatelji, mislili da mi se nešto gleda Jurić (to vam je, za vas koji imate već stariju djecu, jedan crtić od sat i po), ali – obećanje je obećanje – još kad ga date djetetu od tek navršene tri godine… znate kako to ide… A moram dovesti taj vlak, i onda još uhvatiti drugi natrag za doma… Gledam na sat – ma kakvi, rekoh sam sebi, kasnim debelih deset minuta, a vlak za doma ide „oštro van“ kad dođem, oštro da ne može oštrije… A, koliko ću još možda i nabrati, još ću ga negdje usput križati… Već vidim klinca kako tuli, ženu kako je ljuta i na mene i na njega i na ajziban i na državu i na Zorana Vakulu…

pismo dr. sc. Srećka Kreča, dipl. ing. prom

Poštovani,

htio bih objasniti svoje sudjelovanje u projektu optimizacije broja izvršitelja u Prometnim poslovima HŽI.

Na internet stranici je objavljen materijal za kojeg je naznačeno da sam autor ja osobno i krug suradnika koje sam angažirao. Uvidom u navedeni materijal mogu potvrditi da sam autor tog materijala izuzev zaključnog dijela materijala gdje se kao rezultat analize navodi potencijalni višak od 865 izvršitelja. U izjavama koje su dali predstavnici HŽI taj broj se penje na oko 1.100 izvršitelja.

Analiza koju sam izradio identificirala je potencijalni višak od 424-436 izvršitelja na kolodvorima na prugama i većim kolodvorima.

Naručitelj studije koju sam radio bila je tvrtka Info Puls. Ona je mogla upotrijebiti rezultate studije koju sam koordinirao i izradio kao dio svog konačnog materijala. Međutim izmjene koje su objavljene, a nisu izvorno rezultat mog istraživanja trebale su biti posebno objašnjene, odnosno cijeli materijal s izmjenama mogao je biti izdan pod autorstvom tvrtke Info Puls. Ja osobno ne mogu stati iza tih konačnih brojki, ali također ne mogu tvrditi da li su one u redu ili ne. Autori tih izmjena mogu dokazati ispravnost tih analiza i konačnih rezultata. Odakle razlika od 650-700 izvršitelja?

Također bih napomenuo da sam kao vanjski suradnik u izradi projekta uključen u travnju i svibnju prošle godine (iz objavljenih materijala na internet stranici uočio sam da je ugovor između HŽI i tvrtke Info Puls sklopljen 09.09.2010.), odnosno da sam se u izradu projekta uključio sedam mjeseci nakon potpisa ugovora.

O tijeku daljnjeg rada na projektu naručitelj me nije obavještavao, a prve informacije o tome da se na studiji radi dobio sam iz novina, gdje je cijela studija prikazana u negativnom svjetlu. S obzirom da nisam znao što je konačno predano kao završni materijal, tražio sam od tvrtke Info Puls da mi predoči konačnu verziju projekta, s obzirom da se osobno povezujem s tim materijalom. Konačnu verziju nikada nisam dobio na uvid, a ono što je objavljeno na internetu komentirao sam ranije u ovom tekstu.

U privitku Vam dostavljam i izvorne tablice analize kolodvora i prezentaciju koju sam pripremio za obrazloženje rada na studiji. Suglasan sam da ovaj moj odgovor i priložene materijale javno objavite. Nadam se da će predmetni materijali pomoći oko definiranja rezultata i implementacije vrlo osjetljive teme koja je vezana uz restrukturiranje  poslovanja i smanjenja broja izvršitelja.

Stojim Vam na raspolaganju vezano uz dodatna pojašnjenja i upite.

U Zagrebu, 13.02. 2012.

S poštovanjem

Srećko Kreč

Komletan dopis u pdf-u:

Privitak:

Osvrt na studiju.pdf

[ ]

49 Kb

Snijeg pada i u Slavoniji i u Lici, i u Zagorju. Pada i u Dalmaciji. No, željezničari su uglavnom dobro organizirani i bore se.

Da nije gluposti uzrokovanih podjelom jedinstvenih željeznica vlakovi bi zasigurno manje kasnili. Tako su nam dispečeri u Putničkom prometu uglavnom zbog neiskustva i neznanja proizvodili probleme. A kad im se pridruže biseri iz Vuče eto ti belaja. Kasni li kasni.

Ovdje ne tvrdimo da i mi nemamo slične proizvođače problema, dapače. Kad zataje drugi, mi uskočimo sa svojom akrobacijom koja sve zasjeni. I tako to ide u krug.

A zima ne sustaje, snijeg pada i ne haje za naše podjele. Tako i putnici koji traže elementarno –prijevoz doma, u školu, na posao. I očekuju tople i redovite vlakove. I to je to. Da nije elementarnih nepogoda koje proizvode članovi uprava i njihovi isto tako sposobni puleni bilo bi bajno. U ovakvim ekstremnim uvjetima najočitije postaju njihove gluposti i oporost koja ostaje iza medijskih i inih prepucavanja. Kako su oni na tim pozicijama većinom prošlost u ovom videu ih nema.

Ovdje pričamo svoju priču, onu koja se često i ne vidi.

Kako protiv velikog snijega? Nekako se snalazimo, čistimo metlama, lopatama, negdje priručnim uređajčićem. Negdje je u pauzi bilo i toplog čaja. No i kad ga nema čistimo, borimo se. I promet ide.

Upravo stoga zamolili smo kolege iz većine željezničkih centara da snime događaje u svom okruženju kako bi ih prikazali u zajedničkom videu. Subota je dan kao stvoren za to: manje vlakova, manje putnika, a vrijeme – opet se razgoropadilo. I evo ga, slike iz Osijek, Čakovca, Varaždina, Zagreb GK, Bjelovara, Koprivnice… Nešto fotki iz Karlovca…

Dok gledamo isječke iz kolodvora koji su se odazvali podsjetimo se tko su ti ljudi koji praktično omogućuju da i vlakovi i putnici dođu i odu.